Vlada si je tim potezom doslovno kupila mjesec dana potrebnih za analizu tržišta prema kojem će planirati sljedeće poteze. Tu nije jasno navedeno hoće li dirati u trošarine, PDV ili pak marže
Uzimajući u obzir današnji ekonomski trenutak, nepredvidivost cijene nafte na svjetskom tržištu i utjecaj cijene goriva na ukupnu ekonomsku aktivnost i standard građana, a s ciljem neometanog daljnjeg gospodarskog oporavka, mi smo odlučili iskoristiti mogućnost da na rok od 30 dana stabiliziramo cijene goriva, i to na 11,10 kuna za benzin i na 11 kuna za dizel.
Rekao je to danas na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković i potvrdio da će Vlada donijeti odluku kojom će urediti maksimalnu cijenu benzina i dizelskog goriva.
Reakcija je to na rast cijene naftnih derivata, a zbog kojih postoji bojazan da bi mogla rasti cijena i ostalih proizvoda. Ta odluka bi trebala na snagu stupiti u subotu i trajat će 30 dana. Na sve se nadovezao ministar gospodarstva Tomislav Ćorić i rekao kako na najvišu maloprodajnu cijenu naftnih derivata nije dozvoljeno zaračunavati naknade i druge troškove koji nisu propisani ovom Uredbom. Njena primjena počinje u subotu.
– Vjerujemo da će u idućih 30 dana doći do stabilizacije cijena na tržištu i da ćemo nakon toga nastaviti normalno funkcionirati – rekao je ministar Ćorić.
Odluku vlade o Uredbi vezanoj za Zakon o naftnim derivatima pohvalio je naftni stručnjak Davor Štern.
– Ovaj potez Vlade je mudar. Državnički. Pokazali su da vladaju situacijom jer će kratkoročna mjera zamrzavanja cijena naftnih derivata smanjiti histeriju i psihozu kod ljudi nastalu zbog rasta cijena – rekao je Štern.
Vlada si je tim potezom doslovno kupila mjesec dana potrebnih za analizu tržišta prema kojem će planirati sljedeće poteze. Tu nije jasno navedeno hoće li dirati u trošarine, PDV ili pak marže koje zaračunavaju trgovci.
– Ja bih išao u smjeru ograničavanja marži koje su prevelike za naše uvjete. Trgovci danas po litri goriva ubiru više od dvije kune profita. Bilo bi to donekle razumljivo da se ti derivati proizvode u Hrvatskoj, no četiri najveća prodavača gorivo kupuju u drugim zemljama pa preprodaju – oštar je energetski stručnjak Jasminko Umičević.
Neće biti nestašice goriva
Naveo je kako ta četvorka, a radi se o kompanijama INA, Lukoil, Tifon i Petrol, drže 87 posto tržišta.
– Sisačka rafinerija je zatvorena, riječka radi s minimalnim kapacitetom pa od svega koristi imaju samo strane kompanije. Vlada je povukla dobar potez i to neće dovesti do nestašice goriva kako neki najavljuju – pojašnjava Umičević.
S tim se slaže i Štern koji kaže kako i s ovakvom cijenom prodavači itekako dobro zarađuju.
– Ako netko i bude nekorektan u tih 30 dana, njima se kasnije može ‘otkazati suradnja’. Ne vjerujem u nestašicu tijekom tog vremena, a to bi vrijeme lako mogli premostiti uz sustav Robnih zaliha – kaže Štern.
Poslali smo i upite tim kompanijama kako će reagirati na odluku Vlade.
Iz Lukoila su odgovorili kako poštuju donesenu Uredbu te će ona biti primijenjena na sva njihova maloprodajna mjesta u zemlji. U Petrolu su odbili išta reći o toj temi te su se pravdali kako Uredba još nije stupila na snagu.
– U potpunosti ćemo poštivat odluku vlade. Ispitat ćemo posljedice uredbe na poslovanje – kažu iz Ine.
U oporbi su pak bili podijeljeni oko Vladine odluke, a najglasniji je u kritikama bio Davor Nađi iz stranke Fokus. Rješavanje situacije smatra promašenim.
– U trenucima kad cijene goriva divljaju, a oko 60% cijene otpada na poreze koji idu državi, Vlada umjesto da se odrekne dijela trošarine, zabranjuje rast cijena goriva – napisao je Nađi.
– Nije dostatno samo ograničiti cijenu goriva, treba intervenirati i u cijenu plina te isporučenu toplinsku energiju kroz smanjenje PDV-a – rekla je pak Sandra Benčić. Na Vladi je da se nakon ove kratkoročne mjere posveti planiranju energetske budućnosti zemlje.
– Moramo se okrenuti obnovljivim izvorima energije, a to su solarna, energija vjetra i geotermalna. To zapinje na lokalnoj razini, birokracij te je vrijeme da država uredi to područje – kaže Štern.