U DORH-u je napeto! Prvo je jučer u javnost procurila vijest da je glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek odlučila smijeniti ravnateljicu Uskoka Vanju Marušić, ali ubrzo su te glasine iz DORH-a opovrgnuli te tvrde da nije smijenjena, ali da je u tijeku nadzor. A sve je započelo uhićenjem Gabrijele Žalac, Tomislava Petrica, Marka Jukića i Mladena Šimunca zbog sumnje da su oštetili državu Hrvatsku i EU za oko dva milijuna eura.
Tako do priče o smjeni dovela je afera Softver, u kojoj USKOK nije otvorio istragu protiv bivše ministrice Žalac, nego je to učinio Ured europskog javnog tužitelja (EPPO).
Dvije godine USKOK je u tom predmetu provodio izvide, no na kraju ih je zatvorio, smatrajući da iz njihovih rezultata ne proizlazi dovoljan stupanj osnovane sumnje da bi protiv bivše ministrice Žalac pokrenuli istragu. Marušić je negirala da je bilo propusta i zataškavanja u radu Uskoka. No onda je priznala da nisu Uredu europskog javnog tužitelja na vrijeme predali svu dokumentaciju.
“Činjenica da tada nije bilo aktivnih izvida u tom predmetu je razlog što nismo obavijestili. Ja ću sad reći da je to bio propust, ali to nije bilo zataškavanje”, rekla je Marušić nakon uhićenja Žalac na konferenciji za medije. A vrh ove priče bilo je kada se saznalo da USKOK koji je svu dokumentaciju poslao europskom javnom tužitelju (EPPO) – nije napravio kopiju.
Rekao sam joj da ostane svoja
A sve je činilo tako divno 2. studenog 2018. godine kada je Marušić svečano prisegnula na novu dužnost ravnateljice USKOK-a pred glavnim državnim odvjetnikom Draženom Jelenićem, koji je poslije pred kamerama komentirao odluku o njezinom imenovanju rekavši kako je prije imenovanja poručio: “Rekao sam joj da ostane svoja’, a Marušić je, pak, tada poručila kako neće odustati od načela nulte stope tolerancije na korupciju.
Na tu poziciju došla je s mjesta županijske državne odvjetnice u Rijeci na kojoj je provela tri i pol godine, a u imovinskoj kartici pisalo je da joj je plaća kao prvoj riječkoj tužiteljici iznosila 15.450 kuna.
Marušić je diplomirala na Pravnom fakultetu u Rijeci 1997. godine, a sljedeće godine stupila na mjesto vježbenice u riječkom Županijskom državnom odvjetništvu. U srpnju 2003. godine s mjesta savjetnice u Općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci imenovana za zamjenicu u tom odvjetništvu, dok je u listopadu 2011. godine s pozicije zamjenice Općinskog državnog odvjetnika u Rijeci upućena na rad u USKOK, što joj je donio i rad na velikim predmetima i medijsku pozornost. A u siječnju 2015. godine imenovana je Županijskom državnom odvjetnicom u Rijeci.
Završna riječ Sanaderu
Javnosti je najpoznatija kao zastupnica optužbe USKOK-a u procesima protiv bivšeg premijera Ive Sanadera. Njezinu uskočku karijeru označila je oštra završna riječ u slučaju protiv Ive Sanadera i Zolta Hernadija u slučaju Ina – MOL. ‘
Riječ je o slučaju u kojem je Sanader ranije zbog primanja mita od Hernadija – čelnika MOL-a, s kojim se dogovorio da će za 10 milijuna eura MOL-u predati plinski biznis i udio u Ini – bio osuđen na 10 godina zatvora. Poslije mu je Vrhovni sud kaznu smanjio na osam i pol godina, ali je presudu na kraju ukinuo Ustavni sud. Osim za primanje mita od Hernadija, Sanaderu se u prvom postupku sudilo i za primanje provizije od austrijske Hypo banke, pa je Vanja Marušić bila zastupala optužbu zajedno s kolegicom Tamarom Laptoš, no postupci su bili u međuvremenu razdvojeni.
Izdao je državu
“Ivo Sanader je za pišljiv novac izdao državu. Vitalne nacionalne interese prodao je za deset milijuna eura. Položaj je koristio isključivo za osobne interese, i kao zamjenik ministra vanjskih poslova i kao premijer. Toliki novac mnogima se u Hrvatskoj čini nedostižnim, ali u naftnom biznisu slobodno ga možemo nazvati pišljivim’, kazala je tužiteljica Marušić 2012. u svojoj završnoj riječi na suđenju Sanaderu.
Osim na slučaju Sanader radila i na još nekim velikim predmetima poput jednog od krakova afere Indeks koji se bavio kupnjom ispita na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Zastupala je i optužnicu protiv Ivana Mravka vezano za malverzacije u HEP-u.