Šefica ECB-a Christine Lagarde je u petak izjavila da će inflacija u eurozoni oslabiti kao i da je Europska središnja banka ne bi trebala kočiti strožom monetarnom politikom jer bi mogla naškoditi oporavku gospodarstva od koronakrize.
U listopadu je inflacija u eurozoni dosegnula 4,1 posto, što je najviša razina u proteklih 13 godina. Inflacija je potaknuta višim cijenama energije i vraćanjem stope PDV-a u Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu, na pretpandemijsku razinu.
Iz Europske središnje banke procjenjuju da će u idućoj godini rast cijena usporiti na 2,2 posto, što bi značilo da će se zadržati iznad ciljanih dva posto.
Smanjiti monetarnu potporu gospodarstvu
Unatoč tome, ECB ne bi trebao smanjiti monetarnu potporu gospodarstvu, izjavila je Lagarde u svom govoru na europskom bankovnom kongresu u Frankfurtu naglasivši da u trenutku kada se očekuje da će oslabiti inflatorni pritisak, a u ovom trenutku se to očekuje, ne bi bilo logično reagirati zaoštravanjem (monetarne) politike jer bi to utjecalo na gospodarstvo nakon što cjenovni šok oslabi.
Šefica ECB-a je objasnila da bi promjena smjera monetarne politike pritisnula primanja kućanstava, već pogođena šokom naglog rasta troškova energije koji će vjerojatno prigušiti gospodarski rast, te bi u takvoj situaciji stroža monetarna politika samo pojačala efekt kočnice gospodarstvu”.
Lagarde je priznala da su prognoze za inflaciju poboljšane, nakon deset godina slabašnog rasta cijena, ali je naglasila da bi ECB trebao podržavati potrošnju.
Ponovila je i da uvjeti za podizanje ključnih kamatnih stopa “vrlo vjerojatno” neće biti ispunjeni sljedeće godine kao i da će nakon očekivanog završetka pandemijske krize biti važno da monetarna politika – uključujući primjereno podešavanje kupnje imovine – podupire oporavak i održivi povratak inflacije na ciljanu razinu od dva posto.