Kazne u prometu su drakonske, ali mogu se i ublažiti. Važno je i vozačevo ponašanje nakon počinjenja prekršaja. Sudac u obzir uzima imovinsko stanje, no u prilog vam sigurno ne idu raniji prekršaji…
Zakon o sigurnosti prometa na cestama propisuje da se novčanom kaznom od 10.000 do 20.000 kuna ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana kazni vozač koji ne zaustavi svoje vozilo na znak crvenog svjetla bez smanjenja brzine ili čak povećava brzinu kretanja.
No pitate se kako se definira točan iznos između 10.000 i 20.000 kuna?
Izbor vrste i mjere kazne određuje sud u granicama koje su određene propisom za počinjeni prekršaj. Određujući vrstu i mjeru kazne, sud će uzeti u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja prekršaja, a osobito ove: stupanj krivnje, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, njegovo ponašanje nakon počinjenog prekršaja te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, piše HAK revija. Izričući počinitelju prekršaja novčanu kaznu, sud će uzeti u obzir i njegovo imovinsko stanje.
No različita sudska vijeća, čak i u istom gradu, izriču novčane kazne iznad minimuma i onda kad nema otegotnih okolnosti. Problem nastaje u različitom odlučivanju vijeća, gdje neka vijeća u takvoj situaciji preinačuju odluku o novčanoj kazni i izriču okrivljeniku novčanu kaznu u zakonskom minimumu, dok neka vijeća potvrđuju odluku o novčanoj kazni.
Zaključak Odjela je da u nedostatku utvrđenih otegotnih okolnosti, prije svega službenog podatka o ranijoj osuđivanosti okrivljenika i izostanku težih okolnosti počinjenja djela (npr. vrlo visoka koncentracija alkohola i sl.), nema osnove za izricanje novčane kazne iznad zakonskog minimuma.